Zanimljivosti o Novom Pazaru – 14 Činjenica Koje Niste Znali
by Nizar Hukić October 22, 2026 · Društvo / Istorija
Bilo da ste bili ili ne, zanimljivosti o Novom Pazaru će vam dati razlog da posetite Novi Pazar. Jedan od gradova u Srbiji koji se teško mogu razumeti kroz samo jednu priču. Njegova istorija povezuje srednjovekovnu Rašku, Osmansko carstvo, trgovačke puteve između Balkana i Mediterana, islamsko i pravoslavno kulturno nasleđe, ali i savremeni preduzetnički duh.
Sadržaj
ToggleNovi Pazar je osnovan u 15. veku

Novi Pazar je nastao sredinom 15. veka, u vreme širenja Osmanskog carstva na Balkanu.
Temelji novog grada postavljeni su između 1459. i 1461. godine, na području između reka Raške i Jošanice, u neposrednoj blizini starijih naselja. Prvi pisani dokument koji izričito pominje Novi Pazar potiče iz 1461. godine i vezan je za Dubrovčane i njihove trgovačke interese u gradu.
Zanimljivo je da Novi Pazar nije nastao kao potpuno izolovano novo naselje. Razvio se u prostoru koji je već imao dugu istoriju trgovine i političkog značaja.
Upravo će njegov položaj kasnije biti jedan od glavnih razloga zbog kojih će grad veoma brzo izrasti u značajno trgovačko središte.
Ime grada znači „novo tržište“
Naziv Novi Pazar potiče od osmanskog naziva Yeni Bazar, odnosno „Novo tržište“ ili „Novi pazar“.
Ime nije slučajno. Grad se razvio na mestu koje se nalazilo na važnim trgovačkim pravcima, pa je trgovina praktično ugrađena u njegov identitet od samog nastanka.
Kroz Novi Pazar prolazili su putevi koji su povezivali Dubrovnik, Bosnu i južno primorje sa Solunom i Carigradom. Čaršija sa trgovcima i zanatlijama postala je srce grada.
Drugim rečima, Novi Pazar je svoje ime dobio upravo po funkciji koju je imao – bio je novo i važno trgovačko mesto.
Osnivač Novog Pazara bio je Isa-beg Isaković

Za osnivača Novog Pazara smatra se Isa-beg Isaković, značajni osmanski vojskovođa i upravnik koji je imao važnu ulogu u razvoju više gradova na Balkanu.
On je sredinom 15. veka postavio temelje Novog Pazara i započeo izgradnju objekata koji su činili jezgro novog grada.
Grad nije zamišljen samo kao mesto za stanovanje. Od samog početka imao je trgovačku i stratešku funkciju. Građeni su džamija, hamam, karavan-saraj i prodavnice, odnosno objekti karakteristični za razvijeno osmansko gradsko središte.
Isa-begov trag i danas je vidljiv u gradu, između ostalog kroz Isa-begov hamam, jedan od najvažnijih sačuvanih spomenika iz najranijeg perioda Novog Pazara.
Novi Pazar se nalazi u blizini nekadašnje srednjovekovne srpske prestonice
Jedna od najzanimljivijih stvari u vezi sa Novim Pazarom jeste njegova blizina prostora koji je imao ogroman značaj za srednjovekovnu Srbiju.
U okolini današnjeg grada nalazio se Ras, jedan od najvažnijih političkih centara srednjovekovne srpske države. Oblast oko Rasa bila je povezana sa vladavinom Nemanjića i razvojem srednjovekovne Raške.
Zbog toga se u Novom Pazaru i njegovoj okolini na relativno malom prostoru susreću ostaci različitih istorijskih epoha.
Možemo praktično govoriti o prostoru u kome se srednjovekovna Srbija i osmansko nasleđe dodiruju na svega nekoliko kilometara
Stari Ras i Sopoćani nalaze se u okolini grada
U okolini Novog Pazara nalazi se jedan od najznačajnijih kompleksa srednjovekovne kulturne baštine Srbije – Stari Ras i Sopoćani, koji je na UNESCO listi svetske baštine.
Kompleks obuhvata više izuzetno značajnih lokaliteta, među kojima su srednjovekovni grad Ras, manastir Sopoćani, Đurđevi Stupovi i Petrova crkva.
Stari Ras and Sopocani predstavlja posebno zanimljiv primer kako se na jednom prostoru mogu sagledati politička, verska i umetnička dostignuća srednjovekovne Srbije.
U blizini se nalazi i Sopocani, poznat po izuzetnim srednjovekovnim freskama.
Ovo znači da poseta Novom Pazaru nije samo putovanje u osmansku istoriju – nekoliko kilometara od grada može se zakoračiti još dublje u prošlost, u vreme srednjovekovne Raške.
Grad ima bogatu sportsku kulturu
Sport zauzima posebno mesto u životu Novog Pazara.
U gradu se razvijaju fudbal, košarka, odbojka, atletika, rukomet, plivanje i drugi sportovi, a sportska infrastruktura uključuje stadione, dvorane, terene i rekreativne centre.
Novi Pazar je dao i veliki broj uspešnih sportista.
Samo neki od njih su : Adem Ljajić (fudbaler), Saida Bukvić (kik-bokserka), Amela Terzić (atletičarka), Hena Kurtagić (odbojkašica), Hamad Međedović (teniser), Andrija Maksimović (fudbaler), Elzan Bibić (atletičar)…
Novi Pazar ima jednu od najmlađih populacija u Srbiji
Novi Pazar se dugo izdvaja po relativno mladom stanovništvu u odnosu na veliki broj drugih gradova u Srbiji.
Prema podacima zasnovanim na rezultatima Popisa 2022, prosečna starost stanovništva Novog Pazara iznosila je oko 35,9 godina, što je znatno manje od proseka Srbije, koji je na popisu iznosio 43,9 godina.
To je veoma značajna demografska karakteristika.
Dok se Srbija generalno suočava sa starenjem stanovništva, Novi Pazar ima drugačiju starosnu strukturu, sa većim udelom dece i mladih.
Naravno, ni Novi Pazar nije potpuno izvan demografskih promena. Prosečna starost stanovništva raste i ovde, ali je grad i dalje izrazito mlad u poređenju sa mnogim drugim sredinama u Srbiji.
Novi Pazar je poznat po proizvodnji džinsa
Novi Pazar je decenijama bio poznat kao „dolina džinsa“.
Tekstilna industrija počela je ozbiljnije da se razvija tokom 20. veka, a posebno je snažan rast proizvodnje odeće i džinsa usledio tokom 1990-ih.
U tom periodu nastao je veliki broj malih proizvodnih pogona, a Novi Pazar postao je jedan od prepoznatljivih centara proizvodnje farmerki i druge odeće u regionu.
Važno je, međutim, napraviti razliku između istorijskog nadimka i današnje situacije. Novi Pazar više nije industrijski centar džinsa kakav je bio tokom svog najvećeg buma, ali tekstilna proizvodnja i dalje predstavlja važan deo lokalne privrede.
Pazarske mantije su jedan od najpoznatijih specijaliteta ovog kraja

Ako postoji jelo koje se gotovo automatski povezuje sa Novim Pazarom, onda su to pazarske mantije.
Radi se o malim komadima tankog testa punjenim mesom, koji se tradicionalno pripremaju i služe uz jogurt ili kiselo mleko.
Njihov značaj nije samo gastronomski. Novopazarske mantije nalaze se na Listi nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije, gde su upisane kao tradicionalno jelo karakteristično za ovaj kraj.
Posebno je zanimljivo što različite radionice i porodice imaju svoje načine pripreme, pa se recepti i tehnike prenose generacijama.
Zato mantije nisu samo „lokalna hrana“. One su deo kulturnog identiteta Novog Pazara.
Novi Pazar je poznat po trgovini i preduzetništvu
Trgovina nije samo deo istorije Novog Pazara – ona je i danas važan deo identiteta grada.
Geografski položaj Novog Pazara vekovima je pogodovao razvoju trgovine, a preduzetništvo je naročito snažno postalo tokom druge polovine 20. veka.
Prema gradskim podacima, tokom poslednjih decenija 20. veka došlo je do snažnog razvoja privatnog preduzetništva, posebno u oblasti tekstila, odeće i obuće.
Zanimljivo je da je upravo preduzetnička energija omogućila Novom Pazaru da razvije snažan privatni sektor i u veoma teškim ekonomskim okolnostima tokom 1990-ih.
Trgovina je tako ostala jedna od karakteristika grada – samo su se roba i način poslovanja menjali kroz vreme.
Stari Ras i Sopoćani nalaze se u okolini grada

U okolini Novog Pazara nalazi se jedan od najznačajnijih kompleksa srednjovekovne kulturne baštine Srbije – Stari Ras i Sopoćani, koji je na UNESCO listi svetske baštine.
Kompleks obuhvata više izuzetno značajnih lokaliteta, među kojima su srednjovekovni grad Ras, manastir Sopoćani, Đurđevi Stupovi i Petrova crkva.
Stari Ras and Sopocani predstavlja posebno zanimljiv primer kako se na jednom prostoru mogu sagledati politička, verska i umetnička dostignuća srednjovekovne Srbije.
U blizini se nalazi i Sopocani, poznat po izuzetnim srednjovekovnim freskama.
Ovo znači da poseta Novom Pazaru nije samo putovanje u osmansku istoriju – nekoliko kilometara od grada može se zakoračiti još dublje u prošlost, u vreme srednjovekovne Raške.
Grad je poznat po bogatoj multikulturalnoj tradiciji
Novi Pazar je prostor u kome se vekovima susreću različite kulture i tradicije.
Turistička organizacija Srbije opisuje grad kao mesto u kome se prepliću uticaji Istoka i Zapada, hrišćanstva i islama. To se vidi u arhitekturi, religijskim objektima, kuhinji, običajima i svakodnevnom životu.
U gradu se mogu videti pravoslavne crkve i manastiri, ali i brojni islamski spomenici iz osmanskog perioda.
Posebno je zanimljivo što se različiti slojevi istorije ne nalaze samo u muzejima. Oni su deo današnjeg gradskog prostora.
Zbog toga je Novi Pazar jedan od najboljih primera grada u Srbiji u kome se istorija može posmatrati gotovo kao živi deo svakodnevice.

Hotel Vrbak

Hotel Vrbak je jedan od najprepoznatljivijih objekata Novog Pazara, ali njegova zanimljivost nije samo u tome što je hotel. Sagrađen je 1976. godine iznad reke Raške, tako da njegov deo praktično premošćuje reku. Zbog vrlo neobičnog izgleda, decenijama je bio jedna od najčešćih fotografija Novog Pazara u turističkim publikacijama i na razglednicama.
Arhitektura Vrbaka bila je prilično avangardna za svoje vreme. Jedan strani arhitektonski tekst iz 2008. godine opisivao ga je kao građevinu koja podseća na svemirski brod, dok je posebno istaknuto neobično spajanje modernističke arhitekture sa elementima orijentalnog stila.
Hotel je tokom vremena postao mnogo više od mesta za smeštaj. U njemu su se održavali poslovni i kulturni događaji, a njegova fotografija praktično je postala deo vizuelnog identiteta grada. Nakon velike rekonstrukcije 2019/2020. godine, Vrbak je dobio novo ruho, ali je zadržao svoju karakterističnu arhitekturu.
Novi Pazar je grad sa velikim geotermalnim potencijalima

Jedna od manje poznatih zanimljivosti o Novom Pazaru krije se ispod zemlje. Prema studiji „Geotermalni i hidrogeološki potencijali Novog Pazara“, koju je izradio tim Rudarsko-geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, područje Novog Pazara ima izuzetno značajne rezerve termalnih voda. Medijski izveštaji o predstavljanju studije naveli su da se ispod područja grada nalazi veliki bazen termalnih voda, a istraživanje je potencijal ovog područja opisalo kao najveći geotermalni potencijal u Srbiji.
Priča postaje još zanimljivija kada se zna da se u neposrednoj blizini Novog Pazara nalazi Novopazarska Banja, poznata po termalnim i mineralnim vodama. Danas se one koriste prvenstveno u banjskom turizmu, rehabilitaciji i wellness sadržajima.
Potencijal geotermalne energije, međutim, nije važan samo za banjski turizam. Topla voda iz podzemlja može imati različite potencijalne primene, od grejanja objekata do razvoja energetskih i poljoprivrednih projekata, u zavisnosti od temperature vode, dubine i drugih geoloških karakteristika.