Inženjer mašinstva iz Bolonje, Đorđo Rosa došao je na ideju da na jednoj platformi napravi ni manje, ni više nego jednu republiku i to na samo 11 km od Riminija. Republiku je nazvao Rose Island, odnosno Ostrvo ruža, mada se taj naziv dovodi i u vezu sa njegovim prezimenom.
Đorđo Rosa je rođen u Bolonji 1925. godine, gde je i diplomirao sa 25 godina, a kasnije se bavio poslovima predavača i savetnika. Bio je oženjen (Gabriella Chierici) i otac jednog deteta (Lorenzo Rosa).
Upamćen je po buntovništvu, jer nije voleo što je svet ograničavao njegovu kreativnost, borio se protiv svih koji su ometali njegov rad i rušili njegovu slobodu. Niko nije podržavao njegove ideje. Pa ni njegovu ideju da stvori sopstvenu državu u kojoj ne važe ista pravila kao u ostalim državama.
Stvaranje ostrva i države
Kao i prava republika, tako je i ova imala, i Vladu i predsednika, zvanični jezik, ali i valutu, čak je izdavan i časopis.
Đorđo Rosa
Predsednik
Esperanto
Zvanični jezik
Milo
Valuta (koriščena u markama; nije poznato da su štampani novčići ili novčanice)
Na dan 24. juna 1968. godine je predsednik ove samoproklamovane republike proglasio nezavisnost. Naravno, tom prilikom se i proglasio za predsednika Republike Ostrva ruža.
Na platformi postavljenoj na 9 stubova je postojao prostor od oko 400 kvadrata. Tu su se nalazili brojni komercijalni objekti, ali primarno bar, restoran i noćni klub, kao i pošta i suvenirnica.
Samoproklamovana republika nosila je naziv na esperantskom Slobodna teritorija Ostrva ruža, a zatim je taj naziv promenjen u Esperantska republika Ostrva ruža.
Zastava Esperantske republike Ostrva ruža
Ostrvo protiv države
Italijanski zvaničnici na početku su tu ideju smatrali bezazlenom i više kao trik za povećanje broja turista, ali i na izbegavanje oporezivanja, s obzirom na to da je platforma bila postavljena u međunarodnim teritorijalnim vodama.
Uprkos tome, četvorica italijanskih karabinjera, na čelu sa oficirom su sleteli na Ostrvo ruža i jednostavno nad njim preuzeli kontrolu. Mada je savet Vlade Republike Ostrva ruža poslao protestno pismo Vladi zbog „kršenja suvereniteta i povrede koju je vojna okupacija nanela lokanom turizmu“, zvaničnici su taj protest ignorisali.
Pre nego što je preminuo, 2017. godine, dao je saglasnost za snimanje film o svom neverovatnom poduhvatu.
KRAJ
Italijanska mornarica je 13. februara 1969. godine raznela eksplozivom celokupnu platformu. Taj događaj je kasnije prikazan na poštanskim markicama, koje je izdala samoproklamovana Vlada ove nepriznate republike u egzilu. Iako su tvrdili da je neko poginuo, pretpostavlja se da je to mogao biti samo pas gospodina Rosija.